Nekategorizirano

Programski jezici za web

Općenito

Iza svega što radimo na računalu i na svojim mobitelima stoji kod. Kod je specifičan rječnik pojmova i uputa koji na kraju dovodi do onoga što mi korisnici vidimo na svojim računalima poput web stranice do igre za mobitel. Postoji mnoštvo programskih jezika, ali svaki od njih je jedinstven. Svaki od njih ima jedinstvenu skupinu ključnih riječi i specifičnu sintaksu.

Kako je sve počelo

1883. Charles Babbage je radio na Analitičkom stroju dok je Ada Lovelace napisala algoritam za analitički motor koji je bio prvi takve vrste. Adi se pripisuje stvaranje prvog računalnog programskog jezika pomoću Bernoullijevih brojeva

Dijele se na:

Postoji pet generacija programskih jezika:
Jezici prve generacije:
-To su jezici niskog stupnja poput strojnog jezika.
Jezici druge generacije:
-To su skupni jezici niskog nivoa koji se koriste u hardverskom disku.
Jezici treće generacije:
-To su jezici visoke razine kao što su C, C ++, Java, Visual Basic i JavaScript.
Jezici četvrte generacije:
-To su jezici koji se sastoje od izraza koji su slični izjavama sličnim izjavama u ljudskom jeziku. Ove se uglavnom koriste u programiranju baza podataka i skriptiranju. Primjer ovih jezika uključuje Perl, Python, Ruby, SQL.
Jezici pete generacije:
-To su programski jezici koji imaju vizualne alate za razvoj programa. Primjeri jezika pete generacije uključuju Merkur, OPS5 i Prolog.

Značajni programski jezici kroz povijest

1972.

C – Razvijen od strane Dennisa Ritchieja. Mnogi smatraju da je prvi jezik na višoj razini. Stvoren je tako da se operativni sustav koji se zove Unix može koristiti na različitim vrstama računala. utjecao je na mnoge druge jezike, uključujući Ruby, C#, Go, Java, JavaScript, Perl, PHP, and Python.

Primjer:

#include <stdio.h>

void main ()
{
   int i, broj, uk=0;

   for (i=1; i<=5; i++)
   {
       printf (“\nUčitaj %d. cijeli broj: “, i);
       scanf (“%d”, &broj);
       uk=uk+broj;
    }
    printf (“\nAritmetička sredina je %.2f”, uk/5.0);

    return;
}

1983.

C++ –  On je proširenje jezika C i razvio ga je Bjarne Stroustrup. Koristi se u poslužiteljima i aplikacijama velikih performansa kao što je Adobe paket i Firefox te video igrama.

Primjer:

/*
    ovo je program gdje se trazi najveci zajednicki djeljitelj izmedu 2 broja
*/
#include <iostream>
using namespace std;
int main ()
{
    int a, b, t;
    printf(“Unesite prvi broj: “);
    scanf(“%d”, &a);
    printf(“Unesite drugi broj “);
    scanf(“%d”, &b);
    while (a>0)
    {
          if (a<b)
          {
                  t = a;
                  a = b;
                  b = t;
           }
           a -= b;
    }

     printf(“Najveci zajednicki djeljitelj je %d.\n”, b);
     system(“pause”);
     return 0;
}

1991.

Python – Pythonova filozofija dizajna usredotočena je na čitljivost i zahtjeva manje linija koda te ima dinamički sustav i automatsko upravljanje memorijom. Ime je dobila po britanskoj komičnoj skupini Monty Python.

Primjer:

>>> a = int(input(“Unesi broj: “)) Unesi broj: 61 >>> a 61

1993.

Ruby – Javno objavljen 1995. Njegov tvorac, Yukihiro “Matz” Matsumoto, spojio je dijelove svojih omiljenih jezika (Perl, Smalltalk, Eiffel, Ada i Lisp) kako bi oblikovao novi jezik.

Kod njega se kod izvršava sporije, ali omogućuje računalnim programerima brzo spajanje i pokretanje programa.

Ruby is simple in appearance, but is very complex inside, just like our human body.

Primjer:

puts “Hello World!”

1995.

Java – Prvobitno nazvan Oak, razvila ju je tvrtka Sun Microsystems. Namijenjena je za kabelske kutije i ručne uređaje, ali je kasnije poboljšana kako bi se mogla koristiti za dostavu informacija na World Wide Webu. Danas, Java ne samo da se prožima internet, nego je i nevidljiva sila koja stoji iza mnogih aplikacija i uređaja koji pokreću naš svakodnevni život. Od mobilnih telefona do ručnih uređaja, igara i navigacijskih sustava do rješenja za e-poslovanje, Java je svugdje!

Primjer:

/**
* HelloWorldApp klasa implementira aplikaciju koja
* ispisuje “Hello World!” na standardni izlaz.
*/

public class HelloWorldApp {
   public static void main(String[] args) {
       // Ispiši “Hello World!”
       System.out.println(“Hello World!”);
    }
}

1995.

PHP – Prije „Personal Home Page Tools“, danas „Hypertext Preprocessor“. Kreiran od strane Rasmusa Lerdorfa. Nekada je predstavljao osobnu početnu stranicu, jer ju je Lerdorf koristio za upravljanje vlastitim internetskim informacijama. Trenutno se široko koristi za izradu web-lokacija i blogova. WordPress, popularni alat za izradu web stranica, napisan je pomoću PHP-a. PHP je napravljen upravo s nakanom da se olakša pisanje dinamičkih web-stranica. Ako želimo napraviti dinamičke web-stranice brzo i s minimalno napora – koristimo PHP!

Primjer:

<?php
                       echo “Hello World!”;
               ?>

1995.

Java Script –  Kreirana je od strane Brendana Eicha u samo 10 dana, ovaj se jezik uglavnom koristi za poboljšanje mnogih interakcija web-preglednika. Gotovo sve glavne web stranice koriste Javascript. JavaScript može postaviti dinamički tekst na HTML stranicu – JavaScript izjava poput ove:

document.write (“<h1>” + name + “</h1>”)

2014.

Swift – Razvijen od strane Applea kao zamjena za C, C ++ i Objective-C, Swift bi trebao biti lakši za korištenje i omogućuje manje prostora za pogreške, dok programeru daje potrebnu kontrolu u pravom programskom jeziku sustava.

Primjer:

// Declare our new class
class Person {

// We can define class property here
var age  = 25

// Implement Class initializer. Initializers are called when a new object of this class is created
init() {
 print(“A new instance of this class Person is created.”)
}

}

// We can now create an instance of class Person – an object – by putting parentheses after the class name
let personObj =  Person()

// Once an instance of Person class is created we can access its properties using the dot “.” syntax.
print(“This person age is \(personObj.age)”)